PROTIVGRADNE MREŽE

Paleta materijala koje ugrađujemo zasniva se na proizvodima naših partnera, renomiranih evropskih proizvođača:  ArnoPlast,  Agrinova II  i  Loom of fruit

 
Zaštita od elementarnih nepogoda putem protivgradnih raketa se odavno pokazala kao nepouzdana i neuspešna, pa se u Evropi odavno odustalo od nje i prešlo na daleko pouzdaniji način – sistem protivgradnih mreža. U Srbiji je prvi sistem protivgradnih mreža počeo da se postavlja 2005-e godine na voćnjaku „Delta agrara“ u Čelarevu, na površini od 400 hektara. Postavljanje ovog sistema trajalo je nekoliko godina, a izvodili su ga radnici koji su pod stručnim nadzorom prošli jedinstvenu iskustvenu obuku u ovom poslu. Ti isti radnici su sada zaposleni u „BIG HARVEST“-u, i zbog svog znanja, stručnosti, iskustva i uigranosti, predstavljaju ponos kompanije. U timu sa glavnim mašinistom Alešom Slogarom predstavljaju glavni oslonac kompanije, a njihova efikasnost se u normalnim uslovima meri između 700 i 800 pobijenih stubova dnevno.
Projektovanje sistema protivgradnih mreža je najosetljiviji segment ovog posla, jer od njega zavisi i krajnji efekat zaštite. Zbog loših projekata se Srbiji u 2017-oj godini  urušilo oko 70 ha voćnjaka. „BIG HARVEST“ je zahvaljujući obostranom razumevanju sa svojim glavnim strateškim partnerom srpsko-italijanskom firmom „AGRILAB“ uspeo da dobije tu privilegiju da mu projekte radi G-din Stefano Konti, agronom sa evropskom reputacijom i višedecenijskim iskustvom u ovoj branši. To, kao i kvalitetni materijali koji se koriste u montaži, je kompaniju dovelo u poziciju da svojim klijentima može da daje pismenu garanciju od 5 godina na kompletan sistem postavljene protivgradne zaštite.
Da bi sistem protivgradnih mreža bio pouzdan i dugo godina stabilan, neophodno je i da materijali koji se koriste budu vrhunski. „BIG HARVEST“ je pažljivim odabirom došao do visokokvalitetnih i atestiranih proizvoda koji se koriste u čitavoj Evropi, i spadaju u najvišu klasu materijala za ovu vrstu posla.
 
Grad voćnjacima nanosi dvojaku štetu-direktnu, koja se ogleda u obijanju plodova i smanjenom prinosu, i indirektnu, koja je posledica lomljenja rodnih grana i osetiće se u narednoj godini. Osim toga, povrede na biljci su idealna mesta za prodor patogena, pa posledice mogu biti daleko ozbiljnije. Kada se uzme u obzir koliku ekonomsku štetu grad može da izazove, postavljanje protivgradne mreže se pokazalo isplativim na duge staze, iako je skupa investicija.
Protivgradne mreže imaju brojne prednosti. Osim zaštite od grada, one u letnjim mesecima štite voćnjak i od prejake insolacije i ožegotina. Treba napomenuti i da je uz protivgradne mreže bolje iskorišćenje sredstava za zaštitu. Predstavljaju i moćnu prepreku protiv najezde insekata, kao i šteta koje nanose ptice. Najbolje je mrežu postaviti pre sadnje, ali ukoliko niste u mogućnosti da odmah to uradite, a planirate, onda bi trebalo postaviti bar stubove, a mreža se može dodati i kasnije.